AHA vs. BHA kiselina - koja je razlika?

Pitate se biste li trebali isprobati AHA, BHA - ili oboje?

Ove dvije vrste kiselinskih pilinga pojavljuju se u više proizvoda nego ikad prije, a često i zajedno! Stoga biste mogli biti zbunjeni oko toga koji bi (i) bili najbolji za vašu kožu, koje rezultate možete očekivati ​​i je li ih dobro kombinirati.

Što je AHA?

AHA ili alfa-hidroksi kiselina je - vrsta kiseline koja se dobiva iz šećerne trske, mlijeka ili voća. Kao kemijski pilingi, AHA djeluju ljušteći odumrle stanice kože na površini, otkrivajući nove svježe stanice ispod.

Ali kako točno to rade? Prema studiju, AHA se ljušte smanjujući koncentraciju kalcijevih iona unutar epiderme i "ljepila" između stanica kože, što omogućuje njihovo odbacivanje. No novije studije otkrile su da to čine uzrokujući vrstu stanične smrti poznatu kao apoptoza.

Evo različitih vrsta AHA-a koje ćete vidjeti u proizvodima za njegu kože:

• Glikolna kiselina: najčešći AHA, dobiven iz šećerne trske. Ujedno je i najjači, zbog male veličine molekula, ali to ga čini i najviše iritantnim.
• Mliječna kiselina: druga najčešća AHA, dobivena iz mlijeka. To je nježnija alternativa glikolnoj kiselini, a može biti prikladna za osjetljivu kožu.
• Mandelinska kiselina: blagi AHA dobiven iz gorkih badema. Kako je slabija od mliječne kiseline, obično se kombinira s drugim kiselinama. 
• Jabučna kiselina: blagi AHA dobiven iz jabuka. Poput mandelinske kiseline, ona sama neće učiniti dovoljno, pa ćete je obično vidjeti u kombinaciji s jačim AHA.
• Vinska kiselina: AHA dobiven iz grožđa. Umjesto da djeluje kao piling, češće se koristi za stabilizaciju razine pH drugih kiselina.
• Limunska kiselina: AHA dobivena iz agruma. Slična je vinskoj kiselini po tome što regulira pH. Također se koristi kao konzervans.

Što je BHA?

BHA ili beta-hidroksi kiselina je - vrsta kiseline koja se nalazi u kori vrbe, zimzelenom lišću ili slatkoj kori breze. BHA su kemijski pilingi koji omekšavaju i otapaju keratin, protein koji čini dio strukture kože. To pomaže u otpuštanju mrtvih stanica kože, tako da se lako odbace. BHA također djeluju unutar pora, gdje ne samo da otapaju keratinske čepove, već pomažu i u regulaciji keratinizacije.

Na primjer, stanje poput akni povezano je s hiperkeratinizacijom - što znači da tijelo prebrzo uklanja stanice kože. BHA usporavaju ovaj proces, tako da stanice funkcioniraju dulje prije nego što se oljušte (što znači da je manja vjerojatnost da začepe pore).

Glavni BHA pilinzi koje ćete vidjeti u proizvodima za njegu kože su:

• Salicilna kiselina: najčešći BHA, a ujedno i najjači BHA. Međutim, nije toliko nadražujući kao glikolna kiselina (najjača AHA) jer ima veliku veličinu molekula, kao i protuupalna svojstva.
• Betain salicilat: BHA dobiven iz šećerne repe. Nježnija je alternativa salicilnoj kiselini, a prema istraživanju proizvođača, jednako je učinkovita. (Za četiri posto betain salicilata govori se da je ekvivalentan dva posto salicilne kiseline.)
• Salix alba ili ekstrakt kore vrbe: Prirodni BHA ekstrahiran iz biljaka. Iako se sadržaj salicina pretvara u salicilnu kiselinu, mnogo je slabiji (tako da vam neće pružiti usporedive rezultate za piling ili liječenje akni).

Koliko su AHA i BHA slični?

Možda ste čuli da su AHA najbolji za piling, za posvjetljivanje i protiv starenja, dok su BHA prikladni samo za osobe s aknama.

Nije istina! Ovo su sve blagodati koje su AHA i BHA zajedničke:

• Piling i zaglađivanje: Iako imaju različite mehanizme, AHA i BHA učinkoviti su u uklanjanju nakupina mrtvih stanica kože i zaglađivanju kože.
• Posvjetljivanje: I AHA i BHA smanjuju debljinu rožnog sloja (gornji sloj kože koji se sastoji od mrtvih stanica kože). To znači da će koža odražavati više svjetlosti i izgledati svjetlije.
• Sve bliža pigmentacija: budući da obje potiču uklanjanje starih, obezbojenih mrtvih stanica kože, AHA i BHA mogu pomoći u izblijedjavanju tamnih tragova i ujednačavanju tona kože.
• Učvršćivanje i smanjenje bora: Pokazalo se da i AHA i BHA povećavaju gustoću kolagena u dermisu, što znači da bi s vremenom mogli pomoći u smanjenju sitnih bora i poboljšati čvrstoću kože.
• Hidratacija: AHA i BHA su i ovlaživači - sastojci koji privlače vodu i pomažu vašoj koži da zadrži vlagu.
• Čišćenje i prevencija blagih akni: AHA i BHA pomažu u aknama pilingom mrtve kože koja može dovesti do začepljenja pora

Koliko se razlikuju AHA i BHA?

Međutim, postoje neke važne razlike između AHA i BHA:

• Topljivost: AHA su topljivi u vodi, BHA su topivi u ulju (što znači da mogu proći kroz sebum i lojne folikule).
• Područje djelovanja: AHA djeluju na gornje slojeve kože, ali BHA djeluju na površini kože i unutar pora.
• Koncentracija: Prema dr. Albertu Kligmanu, AHA se trebaju koristiti u koncentracijama od najmanje 8% kako bi bile učinkovite, dok BHA treba koncentraciju od oko 2%. (A danas se BHA mogu naći u dozama od samo 0,5%.)
• Smanjenje proizvodnje ulja: AHA nemaju utjecaj na sebum. BHA mogu smanjiti višak ulja usporavajući proizvodnju sebuma.
• Čišćenje i sprječavanje akni, mitesera i začepljenih pora: Iako obje kiseline mogu pomoći kod blagih akni (uklanjanjem mrtvih stanica kože), BHA također djeluju na dubljoj razini kako bi očistili zarobljeni sebum u porama i spriječili stvaranje novih začepljenja. Također usporavaju lučenje ulja i olabavljaju mitesere, što ih čini lakšim za vađenje.
• "Smanjivanje" pora: Tehnički ne možete promijeniti veličinu pora - ali one mogu izgledati veće kad se napune krhotinama, zbog čega se istežu. Iako AHA ne utječu na pore, BHA im mogu pomoći da izgledaju manje održavajući ih čistima.
• Nadraživanje: Bilo koja kiselina može biti isušujuća i nadražujuća ako koristite pogrešne koncentracije ili pH ili ako je prečesto nanosite na kožu. Međutim, AHA se češće povezuju s iritacijom, crvenilom i upalom. BHA-i imaju tendenciju da manje iritiraju zahvaljujući svojim većim molekulama. Imaju i protuupalna svojstva.
• Fotosenzibilnost: AHA povećavaju osjetljivost Vaše kože na sunce, čineći je ranjivijom na oštećenja od sunca i prerano starenje. Iako je zaštita od sunca uvijek bitna, BHA zapravo imaju neke fotoprotektivne učinke .
• Ranjavanje kože: AHA su agensi za ranjavanje kože, jer potiču stanice da se samounište apoptozom (programirana smrt stanice). BHA nije ranjiva, jer jednostavno olabavlja vezu između stanica kože (više fiziološki proces). Je li apoptoza ili stanična smrt nešto zabrinjavajuće? Možda, ako redovito koristite jake AHA. Apoptozu također induciraju toksini poput estrogena, nezasićenih masnih kiselina i zračenja, a ovaj je rad opisuje kao "staničnu krajnju točku na odgovor na stres".

AHA, BHA ili oboje?

Sad kad znate razlike između AHA i BHA, što to znači za Vaše probleme s kožom?

Akne:

BHA su put kojim treba ići. Dokazano je da salicilna kiselina smanjuje broj i ozbiljnost lezija od akni i superiorna je u odnosu na benzoil peroksid. Potražite koncentraciju od 2% salicilne kiseline ili njenog ekvivalenta, 4% betain salicilata. Imajte na umu da biste mogli doživjeti početno pročišćavanje (što je dobro!).

Masna koža:

Samo će BHA smanjiti proizvodnju ulja na Vašoj koži. Možda će trebati eksperimentiranje kako bi se pronašla najbolja doza za vašu kožu - između 0,5 do 2% salicilne kiseline ili jedan do 4% betain salicilata.

Suha ili osjetljiva koža:

Mliječna kiselina je najbolja AHA za ove probleme, jer je jedna od najnježnijih i najhidratantnijih kiselina. Za početak potražite koncentraciju između 5% i 8%, a ako se tolerira, pomaknite se i do 10%. Međutim, blaga BHA bila bi jednako prikladna opcija, poput 0,5% do 1% salicilne kiseline ili 1% do 2% betain salicilata.

Pigmentacija:

I AHA i BHA će Vam pomoći, ali mislim da su BHA vaši najbolji ulozi - pogotovo ako imate tamniju kožu. Za razliku od AHA, oni neće pokrenuti postupalnu hiperpigmentaciju, što je rizik za mnoge etničke skupine. BHA imaju i neka fotozaštitna svojstva, pa je manja vjerojatnost da ćete stvoriti novi pigment. Idite na veću koncentraciju ako možete, poput 2% salicilne kiseline ili 4% betain salicilata. Za najbolje rezultate koristite ga zajedno s niacinamidom.

Bore:

Pokazalo se da glikolna kiselina, mliječna kiselina i salicilna kiselina proizvode promjene u debljini kože, dubini i broju finih linija i bora. Za najbolje rezultate trebat će vam oko 8% (ili više) glikolne ili mliječne kiseline ili 1% do 2% salicilne kiseline. Opet, samo imajte na umu da AHA mogu vašu kožu učiniti upaljenijom i osjetljivijom na oštećenja od sunca, što može pogoršati znakove starenja.

Ako želite kombinirati kiseline:

A što je s AHA i BHA zajedno? Ima li koristi od korištenja oba?

Ne baš! Salicilna kiselina čini sve što rade AHA i više, i to učinkovitije. Dakle, ako imate dobar BHA, ne treba Vam i AHA.

Ipak želite oboje uključiti u svoju rutinu? Isprobajte jednu od ovih mogućnosti:

• Koristite kombinirani AHA-BHA tretman s blagom mješavinom kiselina. 
• Primjenjujte svoje AHA i BHA u različito doba dana. Predlažemo upotrebu BHA ujutro (budući da nije fotosenzibilizirajući) i AHA noću.
• Primijenite BHA na masnija područja (poput vaše T-zone), a vaš AHA svugdje drugdje. Na taj način istovremeno primjenjujete oboje, ali ne udvostručujući kiselinu.
• Nanesite jednu kiselinu na drugu, ali to povećava rizik od iritacije i suhoće! Budući da su AHA i BHA blizu pH vrijednosti (između 3,0 i 4,0), ne biste trebali čekati između; samo prvo nanesite proizvod s najtanijom teksturom i / ili najnižim pH.

Sada znate razlike između AHA i BHA!

No bez obzira koju kiselinu odabrali, ključno je pronaći onu koja je prava snaga za Vašu kožu i ne pretjerivati. Vjerujemo da ćete postići bolje rezultate redovitim korištenjem blaže kiseline - onoliko često koliko svakodnevno - umjesto da jednom tjedno šokirate kožu jakim iritantnim pilingom.